Saturday, March 17, 2018

Šta je Hawking poručio opkoljenim Sarajlijama 1993. godine?



Hawking je 1989. postao počasni pratilac engleske kraljiceEPA
“Moj je cilj jednostavan, a podrazumijeva potpuno razumijevanje univerzuma – zašto je takav kakav je i zašto uopće postoji”, govorio je engleski i svjetski poznati teoretski fizičar Stephen Hawking, koji je danas preminuo u dobi od 76 godina.
Hawking, čiji je briljantni um plovio kroz vrijeme i prostor iako mu je tijelo bilo paralizovano zbog bolesti, preminuo je u ranim jutarnjim satima u svojoj kući u Cambridgeu.
“Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku od nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne zaputi u svemir. Stoga želim potaknuti interes javnosti za svemir”, govorio je britanski naučnik.
Hawking je bio među onim svjetskim intelektualcima koji je devedesetih digao glas protiv rata u Bosni i Hercegovini, prenose bosanskohercegovački mediji.


Napad na Sarajevo uporedio je s minhenskim sastankom 1938, nakon kojeg je uslijedio Drugi svjetski rat. Njegove riječi prenio je bh. režiser Haris Pašović na svom Facebook-profilu.
Napad na Sarajevo uporedio je sa minhenskim sastankom 1938., nakon koga je uslijedio Drugi svjetski rat. U poruci Festivalu MES, napisao je: “Napad na Sarajevo je okrutnost koja ne smije biti dopuštena u svijetu koji za sebe tvrdi da je civiliziran. Veoma sam razočaran reakcijom zapadnih vlada. Ovo je skoro isto tako loše kao i München. Šaljem svoje najbolje želje i podršku građanima Sarajeva. Steven Hawking, 4.6.1993.”
Hawking je bio najpoznatiji po proučavanju crnih rupa, za koje je utvrdio da s vremenom gube energiju i blijede da bi potpuno nestale, što je fenomen u nauci poznat kao Hawkingova radijacija.
O svom traganju za potpunim razumijevanjem događaja oko nas govorio je:
– Ja sam dijete koje nikad nije odraslo. I dalje stalno pitam “kako” i “zašto” i ponekad nađem odgovor.
– Šta je Bog radio prije stvaranja svijeta?
– Žene… One su potpuna misterija.
Prema njegovom mišljenju, vjerovanje u Boga koji interveniše u univerzumu da bi se “postarao da dobri momci pobijede ili budu nagrađeni u sljedećem životu” samo je pusta želja.
“Ipak, ne možemo a da sebi ne postavljamo pitanje: zašto postoji univerzum? Ne znam operativni put kojim bi se dao odgovor na to pitanje, ako uopće i postoji, ali to je nešto što me muči”, rekao je Hawking 1991. godine.
Teška bolest
S 22 godine, kao studentu, dijagnosticirana mu je izuzetno progresivna neuromotorička bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor.
U pitanju je amiotrofna lateralna skleroza (ALS), zbog koje je veći dio života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran komunicirati pomoću računara i sintetizatora glasa.
Tada su mu ljekari davali samo nekoliko godina života. Hawking je, međutim, pobijedio tešku fizičku onesposobljenost i više od pet decenija davao izuzetan doprinos fizici i matematici.
Postao je član Kraljevskog društva 1974, a profesor matematike na Cambridgeu 1979. godine.
Rat u Siriji
Hawking je 2014. godine napisao tekst u kojem je zatražio okončanje rata u Siriji.
– Događaji u Siriji su gnusni, a svijet ih hladnokrvno posmatra s distance. Gdje je naša emocionalna inteligencija, naš osjećaj za kolektivnu pravdu?
– Rat u Siriji možda ne znači kraj čovječanstva, ali svaka počinjena nepravda narušava zdanje koja nas povezuje. Univerzalni principi pravde vjerovatno nisu utemeljeni u fizici, ali nisu ništa manje fundamentalni za naše postojanje, jer ni bez njih ljudska bića izvjesno ne mogu dugo opstati.
O svojoj bolesti rekao je:
– Iako se nad mojom budućnošću nadvio oblak, shvatio sam, na vlastito iznenađenje, da mnogo više uživam u životu nego prije. Počeo sam napredovati s istraživanjem.
– Ne mogu se prerušiti s perikom i tamnim naočalama – odaju me invalidska kolica.
– Ljudi će vas izbjegavati ako ste uvijek nervozni i ako se stalno žalite.
– Osjećao sam da je to nepravedno – zašto se to meni dogodilo?
– Tada sam mislio da je moj život završen i da nikad neću ispuniti sve što sam mislio da mogu. No, sada, 50 godina kasnije, mogu biti zadovoljan svojim životom.
Napisao je da je patio od teške bolesti gotovo čitav život, no to ga nije spriječilo da ima porodicu i bude uspješan u radu.
– To pokazuje da niko ne smije gubiti nadu.
Život u svemiru
O životu i smrti rekao je:
– Ne mislim da će ljudska rasa biti u stanju preživjeti sljedećih hiljadu godina ako se ne proširimo u svemiru.
– Mi smo u opasnosti da uništimo sami sebe zbog naše pohlepe i gluposti. Ne smijemo gledati samo ka nama na ovom malom i sve zagađenijem i sve prenaseljenijem svijetu.
– Živim s mogućnošću rane smrti posljednjih 49 godina. Ne bojim se smrti, ali ne žuri mi se umrijeti. Toliko toga još želim učiniti.
– Život bi bio tragičan da nije toliko smiješan.
– Rad daje smisao i svrhu i život je prazan bez njega.
Ikona pop-kulture
Hawking je s vremenom postao i ikona popularne kulture, pa se pojavio u Zvjezdanim stazama, Simpsonima, Futurami, Teoriji velikog praska, ali i predstavama Letećeg cirkusa Montyja Pythona i na jednom od albuma legendarnog benda Pink Floyd.
Njegov život ekraniziran je filmom iz 2014. godine Teorija svega, u kojem je glavnu ulogu imao Eddie Redmayne.
Godine 1989. postao je počasni pratilac britanske kraljice.
Fahrudin Smailović
Izvor: Al Jazeera i agencije

No comments:

Post a Comment