Thursday, April 26, 2018

Trgovačka politika moćnog herceg Stjepana





Dubrovčani su u svojim rukama držali svu posredničku trgovinu između balkanskog zaleđa i mora, te su na taj način stekli veliko bogatstvo. Herceg Stjepan je želio da od Dubrovčana preuzme trgovinu u svoje ruke, pa je u tom pravcu poduzeo nekoliko mjera. Pored navedenih privrednih mjera herceg je otvorio trg soli u Sutorini. To je izazvalo velike proteste Dubrovčana, a posebno ih je pogodila hercegova zabrana njegovim podanicima da kupuju so u Dubrovniku.
Osim Dubrovčana, ovim hercegovim postupkom nezadovoljni su bili i Mlečani i Kotorani. Herceg se žalio na Dubrovčane da mu ne čine čast, da govore o njemu loše na stranim dvorovima, da svakog dana zatvaraju nekog od njegovih podanika i druga. Sa druge strane i Dubrovčani su se žalili na hercega zbog pljačkaških upada njegovih ljudi, zabrana prolaska dubrovačkim trgovcima kroz njegovu zemlju i uvođenja novih carina. Najviše im je smetalo što je sagradio fabriku tkanina sa namjerom da potisne dubrovačke proizvode.
Neki bosanskih velikaši nisu bili zadovoljni visinom svojih prihoda, pa su se na razne načine nastojali potruditi da ih uvećaju. Tako je herceg Stjepan težio da u Novom formira moćan privredni centar. Tu je osnovao tkačku manufakturu, koju je do tada imao samo Dubrovnik od svih primorskih gradova na istočnom Jadranu. Novska tkaonica je u proljeće 1449. godine počela sa radom. Protiv ove tkaonice glasno su protestovali Dubrovčani. Sa namjerom da pokrene privrednu djelatnost u Novom, herceg je prije svega morao poduzeti mjere za uvećanje broja stanovnika. Da bi privukao susjedno stanovništvo, herceg je nudio razne povlastice: visoke zarade, zajmove, privilegije, pomoć pri izgradnji kuća i oslobođenje od dažbina na nekoliko godina. Navedene mjere nisu donijele željene rezultate, pa je herceg bio prinuđen poduzeti nove mjere. Objavio je da doseljenici neće biti proganjani zbog dugova, štaviše i ljudi koji su počinili krađu mogu se slobodno kretati u Novom.
Ova posljednja mjera bila je efikasna, jer se doselio veliki broj Dubrovčana i Kotorana. Zbog toga su se stanovnici Kotora sa pravom plašili da će Novi prerasti u veliki grad i ugroziti Kotor. Hercegova namjera da od Novog stvori moćan privredni centar nailazila je na određene teškoće. Doseljenici u Novom nisu imali velikog kapitala, pa se sam herceg morao brinuti oko nabavke vune i pribora za bojenje. U tome je imao velikih problema, jer je predstavljao konkurenciju Dubrovčanima i Mlečanima, pa su mu oni otežavali nabavku sirovina. Zato ej herceg morao nabavljati vunu na drugim mjestima, prije svega u južnoj Italiji na teritoriji kralja Alfonsa.
Osim tkaonice, herceg je ogranizovao i proizvodnju oružja. Proizvodnja je bila organizovana tako što je herceg davao zajmove zanatlijama bez kamate na više godina. Svu proizvodenu robu herceg Stjepan je unaprijed otkupljivao po dogovorenoj cijeni. Bez obzira što su Dubrovčani i Mlečani pravili hercegu probleme, radionica tkanina u Novom je nastavila sa radom i opstala sve do 1463. godine i političkog sloma Bosanskog kraljevstva.
Herceg Stjepan je uvođenjem privrednih mjera izazvao oštre reakcije Dubrovčana, jer je duboko zadirao u njihove interese, pa su oni energično protestovali i tražili da ukine navedene mjere i vrati stanje kakvo je bilo. Herceg je taktizirao sa Dubrovčanima, neku mjeru bi ukinuo, pa je opet uveo, malo popustio pa opet zatezao, ali nije pomišljao da odustane od privredne reforme, već je ostao dosljedan svom planu da izgradi Novi u regionalni privredni centar. Dubrovčani su shvatili da ga neće tako lahko odvratiti od njegove namjere, pa su odlučili da provedu radikalne mjere protiv hercega, pa su polovinom jula 1450. godine potpuno zabranili djelovanje svojim trgovcima na hercegovoj zemlji.
Dubrovačka blokada je u znatnoj mjeri poljuljala hercegovu privrednu djelatnost, jer među svojim podanicima nije imao dovoljno sposobne trgovce koji bi zamijenili dubrovačko posredništvo u trgovini, pa je u više navrata pokušao privoliti Dubrovčane da ukinu zabranu trgovine na njegovoj teritoriji. Hercegovi postupci su neminovno doveli do otvorenog sukoba sa Dubrovnikom koji je trajao od 1451. do 1454. godine. Mada njegov poduhvat nije imao dalekosežnije posljedice, bitno je istaći da predstavlja najveći poduhvat u ekonomskoj historiji srednjovjekovne bosanske države.

No comments:

Post a Comment